Krajem prošle godine nas je zahvatio talas poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Prvo je poskupjelo brašno, kafa, nafta i naftni derivati. Cijene proizvoda i usluga u Bosni i Hercegovini, a koje se koriste za ličnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena samo u aprilu su, u odnosu na mjesec ranije, u prosjeku porasle za 2,4 odsto. Potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosila je skoro dvije i po hiljade maraka, prosječna plaća skoro duplo manja. Kako preživjeti?
Često kažemo da su građani BiH pravi mađioničari u preživljavanju. Prvo pandemija, a sada i kriza uzrokovana ratom u Ukrajini utjecali su na sve aspekte života. Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za april 2022. godine iznosi 2.493,84 KM i za 73,88 KM je skuplja od sindikalne potrošačke korpe u prošlom mjesecu. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za februar 2022. iznosila je 1.046,00 KM, što je ujedno i posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 41,94%.
Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca.
Prema podacima Agencije za statistiku, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena u aprilu su, u odnosu na isti mjesec prošle godine, prosječno porasle za 13,2 posto. Hrana i i bezalkoholni napici poskupjeli su za 20,6 posto, alkoholna pića i duhan za 0,6 posto, stanovanje i režijski izdaci za 9,9 posto, a namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 6,8 posto. Usluge u zdravstvu skuplje su za 1,1 posto, prijevoz je poskupio za 28,9 posto. Jedino je zabilježen prosječni pad cijena odjeće i obuće – i to za 4,8 posto. Nivo cijena u aprilu 2022. godine u odnosu na isti mjesec lani viši je za 13,2 posto.
U samo tri godine našli smo se u dvije globalne krize. One su negativno djelovale na globalne lance proizvodnje, opskrbe i trgovine što se na život običnih građana odražava kroz poskupljenje osnovnih životnih namirnica, lijekova, građevinskog materijala, ali i skoro svih drugih usluga. Za razliku od početka pandemije, kada je ogroman broj radnika ostao bez posla, stanje se dijelom popravilo. No, i dalje je veliki jaz između zaposlenih i nezaposlenih. U martu ove godine broj nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 371 hiljadu. Ako to uporedimo s martom prošle godine, to je manje za oko 8 i po posto. Najveći broj nezaposlenih osoba je sa VKV i KV kvalifikacijom – više od 118 hiljada, zatim slijede osobe sa SSS i nekvalifikovane osobe sa po više od 100 hiljada. Ostatak su polukvalifikovane i osobe višeg obrazovanja. Zabrinjavajući je i podatak da skoro 60% nezaposlenih osoba čine žene.
U istom mjesecu ove godine broj zaposlenih osoba bio je nešto veći od 841 hiljade. U odnosu na februar ove godine broj zaposlenih se povećao za 0,2%, a broj zaposlenih žena za 0,5%. Najviše zaposlenih bilo je u prerađivačkoj industriji, ukupno 170.058, te u trgovini na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala 156.539 . Najmanje zaposlenih u martu ove godine bilo je u djelatnosti poslovanje nekretninama – samo 3.266, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Prosječna bruto plaća za mart ove godine iznosila je nešto više od hiljadu i 600 maraka, što pokazuje nominalan rast za 4,4% u odnosu na decembar 2021. godine. Prosječna mjesečna bruto plaća za mart 2022. godine u odnosu na mart 2021. godine nominalno je viša za 9%.
Posljednjih mjeseci potrošači su izloženi ne samo poskupljenju gotovo svih proizvoda nego i brojnim drugim faktorima kao što je kvalitet, nepoštivanje marži i, prema mišljenju mnogih, premale kazne. I mediji su u velikoj mjeri doprinijeli panici kod građana. Panične kupovine od goriva i brašna dovele su do nestašica u trgovinama. S obzirom na sve prikazane podatke, preporučujemo građanima da nastave biti mađioničari. Naravno, i političari su građani BiH, ali njima čarobni štapić treba samo za njihove lične interese.
Izvor: federalna.ba, slika: ilustracija
