Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koja je zakazana za 7. juni, trebala bi se naći dva prijedloga izmjene Izbornog zakona.
Ako je suditi po svim dosadašnjim i prijedlozima izmjena Izbornog zakona koji će se tek naći na dnevnom redu oba doma Parlamenta BiH, čini se kako svaka politička stranka ima svoj prijedlog rješenja problema. Razlog tome je što su tokom protekle godine, blokadom rada parlamenta izostala razmatranja prijedloga izmjene zakona.
Na sjednici koja će biti održana naredne sedmice, bit će razmatran Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, čiji su predlagači poslanici Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić, Edita Đapo, Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović i Denis Zvizdić.
Pored toga, bit će razmatran i Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine čiji su predlagači zastupnici Nermin Nikšić, Saša Magazinović, Nada Mladina i Zukan Helez. SDP je ovaj zakon u proceduru uputio prošle godine.
Ranije je o paketu izmjena izbornog zakona koji se odnosi na integritet izbora, govorila i Alma Čolo (SDA).
Izmjene Izbornog zakona u članu. 1.8.a predviđaju da:
“Lice koje je izabrano u zakonodavni organ bilo kojeg nivoa vlasti u BIH. za vrijeme trajanja mandata ne može obavljati izvršnu funkciju. Za vrijeme obavljanja njegove izvršne funkcije, mandat lica u zakonodavnom organu ostaje u mirovanju”.
Dva zakona na dnevnom redu
Za komentar izmjena Izbornog zakona, pitali smo zastupnika SDP-a u Parlamentarnoj skupštini BiH, Sašu Magazinovića.
“Imaju dva zakona na dnevnom redu na toj sjednici. Jedan je onaj koji predlaže Klub SDP-a. Suština tog zakona je da se unutrašnji prag na listama, broj glasova koji pojedinac treba osvojiti da bi preskočio onoga ko je prije njega, a koji je trenutno propisan na 20 posto od glasova stranke. Prijedlog je da se to vrati kako je nekad bilo, na 10 posto glasova od stranke”, kazao je Magazinović.
To znači da ako bi stranka osvojila 5.000 glasova, pojedinac treba osvojiti 500 glasova da bi se mogao kretati po listi.
“Taj prijedlog zakona ima za svrhu da građanima da veću mogućnost kreiranja zakonodavnih tijela nego strankama. Trenutno rijeko ko dobije 20 posto od glasova stranke, obično lista ostaje onakva kakvom je stranka kreirala. Imamo nominalno otvorene liste, a u suštini ih ovaj unutrašnji prag čini zatvorenim. Želimo da građani svojim glasovima kreiraju parlamentarna tijela, a da to u manjem obimu čine stranke formirajući liste”, ističe Magazinović.
Drugi zakon je Program integriteta koji su potpisale sve političke stranke koje su to željele uraditi nastao u saradnji sa međunarodnim organizacijama u BiH, a tiče se održavanja fer i korektnih izbora.
“Program sadrži izmjene koje se tiču fer i poštenih izbora od elektronskog glasanja, biračkih odbora. Za mene veoma važan segment je da se ukinu dupli mandati, da ne može niko biti u isto vrijeme ministar i poslanik, što je sada slučaj”, istakao je Magazinović.
Smatra kako je izborna utakmica krenula, te da se to posebno odnosi na HDZ-ov izborni zakon. Podsjećamo, Ustavni sud BiH donio je odluku da HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH nije šteta po vitalni nacionalni interes Bošnjaka, što znači da će se on ponovno naći na dnevnom redu Parlamentarne skupštine BiH.
“Sad zamislite, evo bilo je finale Lige prvaka prije dvije noći, da je u 15-toj minuti utakmice, sudija zaustavio utakmicu i rekao ‘sad ću vam saopštiti nova pravila’, to je nemoguće. Izborna komisija je raspisala izbore i jedino što je moguće jeste da se oni održe po pravilima koja su važila u trenutku raspisivanja izbora”, kazao je Magazinović.
Program integriteta
Istakao je kako su svi zakoni koji će se naći na dnevnom redu Predstavničkog doma predloženi prije godinu dana, te da niti jedan neće moći biti usvojen jer ne postoji politička volja.
“HDZ-ov zakon je protuustavan. On pravi mnogo veće diskriminacije nego što sada postoje. Utakmica je počela. Oni mogu ili igrati ili otići na tribine i gledati je ako žele da bojkotuju. Pravila ne mogu mijenjati ni oni ni niko drugi”, stava je Magazinović.
SDP BiH predložio je izmjene smanjenja izbornog praga po hitnom postupku 21.04.2021. godine, a za neusvajanje prijedloga zakona krive sporost u radu parlamenta.
“U trenutku kad je predlagano, bilo je sasvim logično da ima vremena više od godine, jer se u maju izbori raspisuju, da se usvoji. To što on sad dolazi na dnevni red, to je druga stvar”, naglašava Magazinović.
Rad Parlamenta BiH u proteklih godinu dana bio je blokiran, najčešće jer nije bilo potrebne entitetske većine.
“Glasalo se iz pet puta da se nešto ili prihvati ili odbije. Nema entitetske većine, pa drugi puta nema sjednice. Ovo je rezultat blokade rada parlamenta”, zaključio je.
Magazinović smatra kako je jasno da vladajućim strankama ne odgovara Program integriteta jer on narušava njihovu mogućnost da odnesu pobjedu.
Izvor/slika: klix.ba
