Ove sedmice u Posavini je u jeku žetva pšenice. Poljoprivrednici nastoje iskoristiti povoljne vremenske prilike, visoke temperature, koje pogoduju žetvi. Iduće sedmice meteorolozi najvaljuju kišu i pad temperature.
U istočnom dijelu općine Orašje u Vidovicama užurbano se traktorima dovozi ovogodišnja pšenica u zrnu i odmah pretovara u kamione koji je odvoze u skladišta obližnjih mlinova.
„Da u magacine odmah se ispraznjuju kamioni, kamioni se odvoze dalje“, pojašnjava Davor Janjić, poljoprivrednik iz Jenjića.
„Žetva je dobra zadovoljavajuća s tim da su proizvođači nezadovoljni jer cijenu još ne znaju, odmah se odvozi i ide u mlin u silose“, kazao je Ivo Baotić, vozač u mlinu Ivo&Bele.
Iako su temperature previsoke i na granici toplotnog udara, poljoprivrednici ipak smatraju da su im rane ljetne vrućine pogodne za žetvu.
„Znači Petrovske vrućine bile bi najbolje da traju deset dana za skidanje pšenice“, kaže Iljo Mišković, poljoprivrednik iz Matića.
Žetva će uzgajivačima i ratarima donijeti prvu ovogodišnju plaću. Kažu, do sada su samo ulagali u mehanizaciju, dizel, repromaterijal i gnojivo i to po nekoliko puta više u odnosu na prošlu godinu.
„Prva pšenica koja se skida su pare koje dolaze u kuću i te pare trebaš znači upotrijebit do jeseni do desetog mjeseca više para nema u kući“, priča Iljo Mišković, poljoprivrednik iz Matića.
Međutim, stvarna otkupna cijena pšenice još nije fiksirana, tako da poljoprivrednici i mlinari ne znaju koja će to cijena po kilogramu odgovarati i jednima i drugima. Računali su i na robne rezerve.
„Da su direkcije robnih rezervi otkupile pšenicu bila bi mnogo povoljnija situacija. Ovakvo smo ostali na milost i nemilost otkupljivačima“, poručuje Vidan Grgić, predsjednik Saveza udruga poljoprivrednika PK.
Koliko god se propagira potreba za povećanjem domaće proizvodnje hrane, zbog nepovoljnog odnosa prema poljoprivrednim proizvođačima, oni zasad kada je to u pitanju ne nalaze računicu.
„Repromaterijal je otišao čak po tri puta skuplje što znači da prošlogodišnju cijenu pšenice kad bi mi obračunavali to bi bila sad cijena pšenice negdje sto pet maraka“, dodaje Grgić.
Cijene goriva i repromaterijala nastavljaju vrtoglavo rasti, a najveći teret plaćaju domaći proizvođači i u konačnici potrošači.
