Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU (Ecofin) usvojilo je tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. januara 2023., a među njima je i odluka o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7.53450 kuna.
Definitivni kurs je jednak onome po kojem je kuna prije dvije godine uključena u Evropski tečajni mehanizam (ERM II).
To znači da se sada može izračunati koliko će tačno iznositi plaće u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, minimalna plaća u Hrvatskoj za 2022. godinu iznosi 3.750 kuna, što je 497,71 euro.
S druge strane, prosječna plaća u Hrvatskoj za 2022. godinu iznosi 7.452 kune, što u eurima iznosi 989,05. Plaća od 8.500 kuna iznosit će 1128,14 eura, plaća od 10.000 kuna – 1327,22 eura, ona od 12.000 kuna 1592,67 eura i plaća od 15.000 će iznositi 1.990,84 eura.
Četiri mjeseca prije dolaska eura, početkom rujna, u Hrvatskoj će početi obvezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima. Obveza dvojnog isticanja cijena trajat će cijelu sljedeću godinu, piše Index.hr.
Povlačenje kuna i puštanje u opticaj novčanica i kovanica eura vrlo je složena operacija jer će u vrlo kratkom vremenu trebati povući više od 500 miliona komada novčanica kuna i više od 111 milijardu komada kovanica kuna i lipa. Istovremeno će trebati pustiti u opticaj usporedive količine novčanica i kovanica eura.
U prve dvije sedmice od ulaska u eurozonu na snazi će biti dvojni opticaj, moći će se koristiti kune i euri.
Nakon toga u bankama će se u prvih šest mjeseci moći bez naknade mijenjati kune za eure, a u sljedećih šest mjeseci uz naknadu.
Nakon 12 mjeseci od uvođenja eura gotov novac moći će se mijenjati samo u HNB-u. Pritom će se kovanice moći mijenjati do tri godine nakon uvođenja eura, a novčanice će se moći mijenjati trajno.
Hrvatska je ovime ispunila jedan od dva preostala strateška cilja za pristupanje dubljim integracijama unutar EU. Drugi je ulazak u šengensko područje, o čemu će vrlo izgledno odluka biti donesena najesen i Hrvatska bi u desetoj godini članstva istodobno mogla ući i u europodručje i u Schengen.
Ključni dokumenti za odluku o ulasku u europodručje bila su konvergencijska izvještaja Komisije i Evropske centralne banke (ESB), koja su objavljena 1. juna. U njima je potvrđeno da Hrvatska ispunjava sva četiri nominalna konvergencijska kriterija i da je njezino zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa zahtjevima iz Ugovora o EU i Statutom Europskog sistema centralnih banaka / Europske centralne banke.
