Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIKBiH) saopćila je danas da su se i za ove Opće izbore u BiH održane u nedjelju, 2. oktobra 2022. godine, birački odbori pokazali kao najslabija karika u lancu upravljanja izbornim procesom u BiH.
U saopćenju CIK-a se navodi da zbog neispunjavanja propisanih obaveza članova biračkih odbora javnost u Bosni i Hercegovini još nema uvid u rezultate izbora sa redovnih biračkih mjesta.
– Naime, odgovornosti organa za provođenje izbora su jasno precizirane. Za zakonito glasanje i brojanje rezultata na redovnom biračkom mjestu je odgovoran birački odbor, a ako on to ne izvrši odgovornost za pravilno utvrđivanje rezultata je na općinskoj/gradskoj izbornoj komisiji – pojašnjavaju iz CIK-a.
Centralna izborna komisija BiH odbacuje svaku kritiku koja dolazi u vezi sa “sporom” objavom izbornih rezultata, pogotovo od političkih stranaka čiji su predstavnici bili članovi biračkih odbora.
Navode da trenutno pojedine izborne komisije osnovnih izbornih jedinica u BiH, po naredbi Centralne izborne komisije BiH, otvaraju vreće i pravilno utvrđuju rezultate sa redovnih biračkih mjesta na kojima birački odbor nije zakonito završio posao (pogrešno pakovanje izbornog materijala, pogrešno popunjavanje obrazaca u kojima npr. kandidat ima više glasova od njegove političke stranke i druge matematičke nelogičnosti).
U posljednja dva dana Centralna izborna komisija BiH je izdala naredbe o otvaranju vreća sa glasačkim materijalom na oko 1.000 biračkih mjesta u više od 60 općina/gradova za različite nivoe vlasti za koje su provedeni izbori. Rok za izvršenje naredbi je večeras do ponoći.
Sve dok se ovaj posao ne završi Centralna izborna komisija BiH nije u mogućnosti objaviti podatke o rezultatima sa svih redovnih biračkih mjesta.
U isto vrijeme u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu odvija se proces koji je u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH, sumiranje rezultata sa glasanja u odsustvu, putem mobilnog tima, nepotvrđenim listićima kao i birača koji su glasali u inostranstvu.
Objava svih utvrđenih izbornih rezultata će uslijediti tek kad se objedine rezultati iz Glavnog centra za brojanje i svih rezultata sa redovnih biračkih mjesta.
Nakon toga slijedi podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje u roku od tri dana u skladu sa članom 5.30. stav (1) Izbornog zakona BiH. Tako da je prije utvrđivanja izbornih rezultata preuranjeno podnositi zahtjeve za ponovno brojanje glasačkih listića kao i prigovore na izborne rezultate – navode iz CIK-a.
Napominju da će u fazi razmatranja prigovora i zahtjeva za ponovno brojanje Centralna izborna komisija BiH svaki prigovor koji primi pa i od neovlaštene osobe, smatrati inicijativom za djelovanje po službenoj dužnosti. Prilikom utvrđivanja nepravilnosti uzimat će se u obzir sve primjedbe iz zapisnika o radu biračkih odbora, izvještaji posmatrača o nepravilnostima, raniji prigovori o sumnjama u lažno predstavljanje u biračkim odborima, očigledne prepravke i nelogičnosti na obrascima sa rezultatima, kao i druge informacije o nepravilnostima dostavljene od supervizora i sigurnosnih agencija.
– Još jednom se pokazala opravdanom inicijativa Centralne izborne komisije BiH za izmjene Izbornog zakona BiH u vezi sa sastavom i načinom popune biračkih odbora, jer očigledno krajnje ispolitizirani birački odbori, svojim nezakonitim postupanjima i neizvršavanjem zadataka nanose nemjerljivu štetu izbornom procesu u BiH – navodi se u saopćenju CIK-a BiH.
