Prema najnovijim podacima Centralne izborne komisije (CIK), na više od 90 odsto obrađenih biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini je evidentirano više od 445.000 nevažećih glasačkih listića. Politički analitičari ocjenjuju da nisu razlog samo izborne krađe, već i nepismenost birača. Rješenje vide u pojednostavljenju izbornog procesa i uvođenju elektronskog sistema glasanja, piše BHRT.
Jedno od najvećih iznenađenja proteklih Opštih izbora u Bosni i Hercegovini je više od 445.000 nevažećih glasačkih listića. Najviše ih se odnosi na biranje parlamentaraca u Parlamentu BiH, a zatim za Predsjedništvo BiH.
Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da smo u začaranom krugu izbornih krađa, malverzacija i prevara, koje su, kako kaže, postale sastavni dio identiteta Bosne i Hercegovine. Simptomatično je, kaže, da pojedini politički akteri spominju prazne listiće kako bi se, po njenoj ocjeni, opravdali da nisu manipulisali.
“Mnogi u biračkim odborima listiće su učinili nevažećim. Iluzija je očekivati da će se iskontrolisati svaki od tih listića i da će nekoliko uložiti toliko energije i vremena da utvrdi da li smo nepismeni , da li smo korumpirani , da li smo krali”, napominje Topić.
Ne može se toliki broj nevažećih glasačkih listića pripisati samo izbornom inžinjeringu. Neki građani su iz revolta ubacivali prazne listiće, a neki su iz neznanja griješili tokom glasanja, mišljenja je novinar Blica Slobodan Popadić.
“Naš izborni sistem je složena materija da se glasa istovremeno za nekoliko nivoa vlasti, a da imamo veliki broj funkcionalno nepismenog stanovništva u BiH i vrlo je moguće da dobar procenat njih i dalje ne zna kako se pravilno glasa”, smatra Popadić.
Sličnog stava je i analitičarka Ivana Marić koja smatra da se od 10 odsto nevažećih listića polovina odnosi na izborni inžinjering, a druga polovina na nepismenost birača.
“U Federaciji BiH za Predsjedništvo kada imaju dvije kolone i veliki broj ljudi zaokruži obje. Glasa se i za Bošnjake i za Hrvate što je nedozvoljeno. Mora se više vremena uložiti u edukaciju birača ili da se pojednostavi izborni sistem”, mišljenja je Marić.
Dobro je što je počelo i sankcionisanje političkih subjekata kao glavnih generatora izbornih prevara, smatraju u Koaliciji Pod lupom. Ističu da se treba boriti za skenere koji bi onemogućili falsifikovanje izborne volje građana.
“Da se uvedu nove tehnologije, koje se ogledaju u prvom redu u elektronskoj identifikaciji birača, onemogućavanju da jedan birač više puta glasa i na kraju uvođenje skenera gdje bi se po automatizmu utvrđivali rezultati glasačkog listića”, pojašnjava Vehid Šehić iz Koalicije Pod lupom.
Struktura nevažećih glasačkih listića biće poznata tek nakon analize Centralne izborne komisije. Naši sagovornici zamjeraju što ništa nije preduzeto da se smanji broj nevažećih glasačkih listića. Ni veće kazne za malverzacije u biračkim odborima nisu zaustavile nepravilnosti ni u ovom izbornom ciklusu.
