Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju i dalje rastu, pokazao je i posljednji izvještaj Agencije za statistiku BiH. One su u septembru, u odnosu na avgust, bile više za 1,2 posto, a u poređenju sa septembrom prošle godine za 17,3 posto, koliko iznosi godišnja inflacija u našoj zemlji.
Manje važno
Većinu građana koji se uštedama na svemu gdje su one moguće pokušavaju nositi s poskupljenjima najviše zabrinjavaju više cijene hrane koja je u odnosu na septembar 2021. godine skuplja za čak 26,2 posto.
– Stope rasta cijena koje statistika bilježi sadrže i proizvode koji nisu toliko značajni za jedno prosječno domaćinstvo, pa na konačne stope utiču i proizvodi koji nisu poskupjeli i manje su važni za život građana. Kao ona priča o kupusu i mesu, kad u prosjeku svi jedemo sarmu, a ustvari neko jede kupus, a neko meso. Dakle, inflacija usporava, ali je prisutna. Najviši nivo inflacije je u segmentu prehrane, gdje imamo dvostruko veći rast cijena od prosječnog. Kod drugih proizvoda se cijene stabiliziraju, jer je opala kupovna moć stanovništva. Ono što moraju da kupe je hrana, a tu nemamo nikakvu kontrolu tržišnih inspekcija. To bi bilo potrebno upravo u ovo vrijeme jer se u vremenima inflacije najviše zarađuje na povećanju cijena u maloprodaji – kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Očuvanje pozicija
Na osnovu ovih podataka, odgovorna vlast morala bi poduzeti mjere zaštite porodica čija primanja nisu dovoljna ni za hranu, ali dosadašnja iskustva pokazuju da BiH takvu vlast nema.
– Njih to ne zanima. Oni su cijele ove godine bili u poslu oko izbora, očuvanja pozicija, brojanja glasova… Ni ranije nisu vodili računa o građanima, a u ovoj godini, kada je najgore, imali su još manje interesa za ove probleme – ističe Pavlović.
