Masovni odlazak ljudi iz Bosne i Hercegovine se nastavlja, a samo u ovoj godini državu bi moglo napustiti 350 hiljada ljudi. Procjena je ovo Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

Kako je za BUKU rekao Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza najviše odlaze kvalifikovani majstori zaposleni u oblasti građevinarstva, prerade i obrade metala, ali i saobraćaja. Također, povećanim intezitetom odlazi zdravstveni kadar.

“Imajući u vidu izazove sa kojima se susreće Bosna i Hercegovina, koji se prvenstveno ogledaju u ekonomskim turbulencijama gdje ne postoji jasna vizija niti strategija na državnom, ali ni na entiteskim nivoima kako obuzdati svakodnevna enormna poskupljenja, zatim, svakodnevna politička prepucavanja i napetosti kojim se ugrožava sigurnost radnika i njihovihe porodice, te činjenice da Evropska unija nakon smirivanja pandemije od COVID-19 ponovo otvara tržište rada, pretpostavljamo da bi u ovoj godini broj građana koji će napustiti Bosnu i Hercegovinu mogao biti znatno veći, čak i udvostručen od broja građana koji su napustili našu zemlju prošle godine, što bi bilo oko 340.000 i ravno katastofi”, istakao je Šatorović za BUKU.

Ovakva situacija se može, kaže, riješiti na samo jedan način- da predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti, kako na državnom, tako i na entitetskim nivoima, donesu jasne i konkretne mjere, te ponude radnicima bolje uslove rada, sigurnost i nadu da će se na ovim prostorma u narednom periodu bar približno cijeniti i vrednovati rad na način kako se on cijeni i vrednuje u zapadnim zemljama. Kao prvi konkretan korak Savez samostalnih sindikata BiH vidi u donošenju Zakona o minimalnoj plati po kome bi minimalana plata u Federaciji BiH bila 1000 KM.

“Nacrt ovog Zakona je u parlamentarnoj proceduri i imajući u vidu stanje u kojem se trenutno nalazimo, očekujemo njegovo razmatranje i upućivanje u javnu raspravu vrlo brzo”, uvjeren je Šatorović.

Da je situacija sa iseljavanjem radne snage alarmantna i na najvećem nivou dio sada potvrdilo je i Istraživanje Međunarodne organizacije za migracije /IOM/ fokusirano na odlazak zdravstvenih radnika i stručnjaka u oblasti informaciono-komunikacijskih tehnologija.

Kako je istakla šefica misije IOM-a u BiH i regionalna koordinatorica za zapadni Balkan Laura Lungaroti nažalost tačan broj onih koji su napustili BiH i žive negdje u inostranstvu je nepoznanica i tačka spotaknuća.

“Ne postoji sistem koji će nama dati uvid u takvu vrstu informacija koju bismo imali za ta dva sektora. Trenutno znamo da je iz BiH iselilo otprilike dva do dva i po miliona ljudi koji su državljani ove zemlja, a žive negdje u inostranstvu”, rekla je Lungarotijeva navodeći podatak da je do 2019. godine izdato 56.000 vrsta radnih dozvola za državljane BiH: “To govori da su date radne dozvole da ljudi iz BiH rade u zemljama EU, ali isto tako govori da je više od 50.000 ljudi emigriralo do tada”.

Postojeće informacije o broju izdatih boravišnih dozvola za plaćene aktivnosti u EU potvrđuju da radno sposobno stanovništvo BiH uglavnom migrira u EU i da raste broj iseljenika, uglavnom u Sloveniju, Njemačku i Hrvatsku, zatim u Italiju i Austriju, ali u posljednje vrijeme, u ograničenom broju, i u Češku, Norvešku i Švedsku.

Što se tiče zdravstvenog sektora, Njemačka je vodeća destinacija za zdravstvene stručnjake, a migriraju uglavnom mlađe medicinske sestre, ali postoji i značajan broj ljekara, stomatologa i farmaceuta.

Većina IKT stručnjaka migrira u Njemačku, Austriju, Hrvatsku, SAD i Srbiju.

Izvor: buka, foto: ilustracija

By