Potrošačke cijene u oktobru porasle su za 2,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, a u odnosu na isti mjesec 2021. godine više su za 19,1 posto, saopćeno je iz Zavoda za statistiku FBiH.
Zavisni od uvoza
Rekordnoj godišnjoj inflaciji najviše doprinose poskupljenja hrane, prijevoza i energenata.
- Nije nam potrebna statistika da vidimo koliko novca damo za dvije kese životnih potrepština u ovoj godini u odnosu na prethodnu. Međunarodni monetarni fond početkom ovog mjeseca projicirao je da će inflacija u BiH iznositi 10,5 posto, što je daleko od dobre vijesti, ali, ako je uporedimo s realnim stanjem, bila je to veoma optimistična procjena – kaže za “Avaz” doktor ekonomskih nauka Ranko Markuš.
Pojašnjava da je inflacija u BiH dobrim dijelom “uvezena”, jer je domaća privreda zavisna od uvoza, te kao primjer navodi cijene plina i naftnih derivata, na koje BiH nema utjecaj, a koje značajno određuju cijene ostalih proizvoda.
- Otežani su lanci snabdijevanja. Nerijetko čujemo da kompanije ne mogu da nabave repromaterijale ili da ih nabavljaju po značajno višim cijenama. Cijene energenata se mijenjaju i na dnevnoj osnovi. Radna snaga je mahom u potrazi za poslom u inostranstvu, pa izreka “ako nećeš ti, ima ko će raditi” sada glasi “ako nećeš ti platiti, imam za koga raditi”. Sve skupa podstiče inflatorne tokove, pa u ovom trenutku novac vrijedi sve manje – dodaje Markuš.
Razumna mjera
Nema najava da će u skorije vrijeme biti drugačije pa naš sagovornik savjetuje da se posebna pažnja posveti cijenama struje i peleta.
- Sad smo došli u fazu da je cijena kilovat-sata iz peleta jednaka onoj iz plina. Do takvog odnosa nije bilo moguće doći bez špekulacija na tržištu. Ograničavanje cijene peleta je razumna mjera kojom se može uticati na ovakve špekulativne tokove – kaže Markuš.
Domaća potrošnja
S druge strane, izvoz struje po značajno višim cijenama limitira domaća potrošnja, pa se potrošači pozivaju na racionalnu potrošnju.
- Od zimskih temperatura na koje, takođe, ne možemo uticati zavisit će mnogo toga – ističe Markuš.
