Statistički izvještaji pokazuju različite procente, ali svi potvrđuju nastavak poskupljenja u BiH te stopu godišnje inflacije, koja je, prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, u oktobru iznosila 19,1, a prema podacima Agencije za statistiku BiH – 17,4 posto.
Rast cijena
Najviše problema građanima donosi rast cijena hrane, koja je za godinu poskupjela za čak 25,9 posto, ali i stanovanja i režijskih troškova, koji su danas za 22,9 posto veći nego prošle godine.
Vlasti su davno izgubile svaki kontakt s realnim životom građana u BiH te do nevjerovatnih razmjera produbile jaz između zaposlenih u javnom sektoru s jedne, te radnika, penzionera i socijalno ugroženih s druge strane, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
– Fascinantno je da su troškovi za hranu zauzeli skoro 50 posto prosječne plate, da su izdaci za režije porasli za više od 20 posto, da je ukupna inflacija zabrinjavajuća. Očekivao sam da će vlasti barem pred izbore vlasti usvojiti privremenu suspenziju naplate akciza, kako bi dobili neke poene, ali oni za to uopšte nisu zainteresovani. Nauka kaže, najlakše je vladati sirotinjom. S malim poklonima, što su radili pred izbore, dobili su značajan broj glasova – dodaje Pavlović.
Nema para
Ističe da je BiH u ovom trenutku zaista potrebna promjena koja bi vratila nadu te da buduće vlasti hitno moraju ukinuti akcize i uvesti diferenciranu stopu PDV-a, pri čemu bi hrana, lijekovi i potrepštine za bebe bili oporezovani s 0 ili 1 posto poreza, kao u Turskoj.
– Najbolji pokazatelj ukupnog stanja je taj što je Crni petak bukvalno propao. Narod više nema para ni za šta drugo, osim za hranu i grijanje, koje je poskupjelo za oko 20 posto u cijeloj državi. Cijene i dalje rastu iako nema više nikakvog opravdanja ratom u Ukrajini – kaže Admir Arnautović predsjednik Kluba potrošača srednje Bosne iz Travnika.
Samo još veća zbrka
Doktorica ekonomskih nauka Svetlana Cenić ne vidi takve nagovještaje, ali očekuje da se teška zima građanima olakša podjelom vaučera za hranu, energente, komunalne usluge.
Zabrinuta je za sudbinu rekordnih prihoda u budžetima, ali i međunarodne pomoći našoj zemlji da se lakše izbori s posljedicama rasta cijena energenata.
– Živo me interesuje gdje će taj novac završiti, kakvu će listu prioriteta i kakvu zbrku napraviti – pita se Cenić.
