EU (Evropska unija) danas će i zvanično potvrditi kandidatski status Bosni i Hercegovini. Evropsko vijeće za opće poslove odobrilo je kandidatski status BiH.
Našoj zemlji, treba to otvoreno reći, progledano je kroz prste zbog geopolitičke situacije. No, 14 reformskih procesa prioriteti su na kojima lideri moraju raditi.
Zahtjev za članstvo u EU Bosna i Hercegovina je podnijela još prije skoro sedam godina. Zahtjev je zvanično podnio tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović 15. februara 2016. Predsjedništvu Vijeća EU.
Nakon što je BiH predala zahtjev za članstvo Evropska komisija je u decembru 2016. godine poslala Bosni i Hercegovini detaljan Upitnik, a nakon 14 mjeseci, u februaru 2018., BiH je predala ispunjen Upitnik.
Na odgovorima je radilo više od 1.300 predstavnika različitih nivoa vlasti. Odgovoreno je na 3.897 pitanja, kao i 655 dopunskih.
Evropska komisija je 29. maja 2019. godine usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, kojim je identificirala 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Evropskoj uniji. Ključni prioriteti obuhvataju područja demokratije, vladavine prava, osnovnih prava i reforme javne uprave.
Analitički izvještaj koji je priložen uz Mišljenje prvi put upoređuje situaciju u Bosni i Hercegovini sa standardima koji se primjenjuju u zemljama članicama EU, uključujući pitanja kao što su unutrašnje tržište, javne nabavke, politika konkurentnosti, okoliša, sigurnosti hrane i zaštite potrošača.
Zemlje zapadnog Balkana došle su u fokus Evropske unije nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, kojoj je u junu ove godine (zajedno s Moldavijom) dodijeljen status zemlje kandidata.
Tada su lideri država članica EU pozvali Evropsku komisiju da izradi novi izvještaj o reformskom procesu u BiH, nakon čega bi EU bila spremna razmotriti mogućnost dodjeljivanja statusa kandidata.
Pred novim vlastima u BiH i dalje stoji izazov da se implementira 14 prioriteta, a među njima su da se osigura da se izbori provode u skladu s evropskim standardima, uvjeti unapređenja funkcioniranja pravosuđa, jačanja borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala…
Po okončanju pregovora o svih 33 od 35 pregovaračkih poglavlja (dva poglavlja općeg su karaktera) Vijeće Evropske unije donosi jednoglasnu odluku o prijemu države u članstvo u Uniji i odobrava ugovor o pristupanju. Konačnu odluku o tome ponovo imaju zemlje članice kroz Evropsko vijeće, dok Evropski parlament većinom glasova daje saglasnost na ugovor o pristupanju.
Prvi vidljivi učinak procesa evropskih integracija za građane BiH bilo je uvođenje bezviznog režima za one s biometrijskim pasošima 15. decembra 2010. godine, nakon što je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) potpisan 16. juna 2008. godine u Luksemburgu, čime je uspostavljen okvir za implementaciju pravnih, administrativnih, institucionalnih i ekonomskih reformi koje će zemlju približiti EU.
