Poslodavci ukazuju na nedostatak kvalificirane radne snage u građevinskom sektoru. Sve je manje kvalitetnih radnika koji istovremeno u sve većem broju napuštaju Bosnu i Hercegovinu. O razlozima bismo mogli dugo. Ali onaj koji ne smijemo zanemratiti je da rad i znanje koštaju, ali se, nažalost, kod nas slabo naplaćuju.
Svakog proljeća dolazi do intenziviranja građevinskih radova. Stoga raste i potreba za zapošljavanjem majstora raznih profila.
“U ovom momentu imamo povećanu potrebu za novim uposlenicima. Nedavno smo primili četiri nova čovjeka koji bukvalno od početka sljedeće sedmice počinju raditi”, priča Amar Kuluglija, vlasnik firme za završne radove u građevinarstvu.
No, Amar ističe da je sve manje kvalitetnih radnika. Posljedica je to, kaže, odlaska sposobne radne snage u inozemstvo. Poseban problem, naglašava, predstavlja trend prednosti iskustva nad stručnom spremom.
“Fali školovanog kadra. Samim tim smo primorani tražiti sada neke ljude koji su, takoreći, od muke naučili te zanate i koji se bave tim poslom i imaju iskustvo”, dodaje on.
Taj problem, zaključuje, zahtijeva sistemsko rješenje. Od motivacije mladih, intenzivnije obuke koja će ih spremiti za tržište rada, pa sve do povećanja finansijskih primanja, jer: “Dobrog majstora, dobrog uposlenika, treba dobro i platiti”, poručuje Amar.
Da majstore treba više plaćati i cijeniti – slažu se i radnici o čijim životima je riječ. Pred kamere nisu željeli izlaziti, jer svako čuva svoj hljeb koji mukotrpno stječe. I iz Agencije za zapošljavanje i rad Bosne i Hercegovine potvrđuju da se osjeća nedostatak zanatskih zanimanja i da se val odlazaka iz naše zemlje ne zaustavlja.
“Strašno je velika potražnja za građevinskim radnicima iz Bosne i Hercegovine, i to ne samo sada – to je tradicionalna potražnja zbog toga što su naši radnici poznati i kao kvalitetni radnici u sektoru građevinskih zanimanja i postoji kontinuirana i stalna potražnja za njih”, ističe Siniša Veselinović, šef Odsjeka za domaće tržište rada u Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine.
Potražnja velika, posao slabo plaćen, zbog čega je u konačnici velika i stopa nezaposlenosti bh. građana, a uporedo i duga lista onih koji upravo zbog toga zemlju i napuštaju – tražeći pod tuđim nebom toplije sunce. Već u prva dva mjeseca ove godine u okviru Sporazuma o zapošljavanju koji Državna agencija za rad realizira sa Slovenijom, radnu dozvolu dobilo je oko tri hiljade bh. državljana raznih zanimanja.
Stoga bi pitanje zaustavljanja odlazaka radne snage napokon trebalo postati primarno. Jer pitanje je, ono koje ni nadležne, ni poslodavce, čini se, ne interesuje mnogo – hoće li se oni koji idu uopće vratiti? Ili je karta bila u jednom smjeru.
Izvor: federalna.ba, slika: ilustracija
