Iz Bosne i Hercegovine je u 2022. godini izvezeno robe u vrijednosti 18,4 milijarde KM, što je više za 3,8 milijardi KM ili 26 posto u odnosu na 2021. godinu. Prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH, naša privreda je konkurentna i može da proizvodi i izvozi robe na zahtjevna evropska tržišta.
Osnovni pokazatelji
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTKBiH) prezentirala je danas medijima osnovne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu, s posebnim osvrtom na razmjenu naše države s najznačajnijim trgovinskim partnerima.
Predsjednik VTKBiH Zdravko Marinković i dopredsjednici Ahmet Egrlić i Vjekoslav Vuković naveli su da su protekle dvije godine bile turbulentne – pandemija Covid-19, potom rat u Ukrajini, te da je sve to uticalo i na inflatorna kretanja, pa je takva situacija uticala i na ekonomiju u svijetu, a samim tim i na bh. ekonomiju.
U tom kontekstu, Marinković je kazao da je u 2022. godini iz BiH izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti 18,4 milijardi KM, a da je istovremeno uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti 29,1 milijardu KM, što je povećanje od 7,2 milijardi KM ili 33 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Vanjskotrgovinski deficit
Vanjskotrgovinski deficit je, kako je rečeno, iznosio 10,7 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom 63 posto.
– Robna razmjena ostvarena je najviše sa državama Evropske unije. Ukupan obim razmjene sa predstavlja 68 posto ukupnog obima razmjene BiH sa svijetom – rekao je Marinković.
Obim razmjene za 2022. godinu sa EU je iznosio oko 32,3 milijarde KM, što je više za 7,3 milijarde KM u odnosu na 2021. godinu. Na tržište EU je u protekloj godini izvezeno robe u vrijednosti 13,3 milijarde KM, što je više za 2,8 milijarde KM ili 26 posto u odnosu godinu prije.
Istovremeno je iz EU uvezeno robe u vrijednosti 19 milijardi KM, što je povećanje od 4,5 milijardi KM ili 31 posto u usporedbi sa godinom ranije. Na ukupan izvoz EU učestvuje sa 72 posto, a u uvozu sa 65 posto.
Deficit sa EU
Deficit sa EU iznosi 5,7 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 70 posto.
– Po obimu razmjene prednjači Hrvatska. Obim razmjene s Hrvatskom je iznosio 8 milijardi KM, što je više za 2,6 milijardi KM ili 48 posto u odnosu na 2021. godinu. Izvoz je iznosio 2,6 milijardi KM, što je više za 700 miliona KM ili 36 posto, a uvoz 5,4 milijarde KM, što je povećanje od 1,9 milijardi ili 56 posto, te je ostvaren deficit u iznosu 2,8 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 48 posto – naveo je Marinković.
Ukupan obim razmjene sa CEFTOM je iznosio 8 milijardi KM, što je skoro 17 posto ukupne razmjene BiH sa svijetom.
Na tržište CEFTA-e je u analiziranom periodu izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti 3,4 milijarde KM, što je više za 863 miliona KM ili 34 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno je uvezeno robe u vrijednosti 4,6 milijardi KM, što je više za 972 miliona KM ili 27 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Deficit sa CEFTA-om iznosi 1,2 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom je 75 posto.
– Najznačajniji vanjskotrgovinski partner, od potpisnica CEFTA sporazuma je Srbija. Sa Srbijom ostvarujemo ukupan obim razmjene od 6,5 milijardi KM, što je povećanje od 1,5 milijardi KM ili 30 posto – istakao je Marinković i dodao da smo u Srbiju izvezli robe u ukupnoj vrijednosti 2,4 milijarde KM, što je povećanje od 630 miliona KM ili 35 posto.
Uvoz iz Srbije
Istovremeno, iz Srbije je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti 4,1 milijardu KM, što je više za 863 miliona KM ili 27 posto, a ovakve promjene u razmjeni, kako je Marinković rekao, rezultirale su deficitom od 1,7 milijardi KM ili 60 posto.
Također je i sa državama EFTA sporazuma povećan je ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene, usljed povećanja i izvoza i uvoza i iznosi 1,5 milijardi KM što je više za 480 miliona. ili 45 posto u odnosu na 2021. godinu.
Izvoz robe na tržište EFTA-e u vrijednosti od 444,9 miliona KM, što je više za 62,5 miliona KM ili 16 posto u odnosu na 2021. godinu. Istovremeno je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti 1,1 milijard KM, što predstavlja povećanje od 418,5 miliona KM ili 61 posto.
Robna razmjena
Deficit u robnoj razmjeni iznosi 656,1 milion KM, a pokrivenost uvoza izvozom 40 posto.
Skoro sva razmjena, kako je potvrdio Marinković, uglavnom odvija se sa Švicarskom ( 95 posto ), u koju smo izvezli robe u ukupnoj vrijednosti 388 miliona KM, što je povećanje od 47,3 miliona. KM ili 14 posto. Iz Švicarske smo uvezli robe u ukupnoj vrijednosti 1,1 milijard KM, što je povećanje od 408,3 miliona KM ili 62 posto. Izvozili smo, na primjer, električnu energiju, a uvozili aluminij u sirovim oblicima.
Ukupan obim razmjene BiH sa ostalim tržištima u 2022. godini je bio 5,7 milijardi KM što je povećanje za 1,4 milijarde KM ili 33 posto u odnosu na 2021. godinu.
Izvoz je porastao za 70,9 miliona KM ili 6 posto, tako da je ukupno izvezena vrijednost na ista 1,2 milijarde KM. Istovremeno je sa ovih tržišta uvezena vrijednost robe od 4,5 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 1,3 milijardi KM ili 40 posto u odnosu na prethodnu godinu. Deficit je iznosio 3,3 milijardi KM a pokrivenost uvoza izvozom 27posto.
Prednjači Turska
Po obimu razmjene, prednjači Turska, a prema toj državi je smanjen izvoz za 40,6 miliona KM ili 11 posto, tako da je ukupno izvezena vrijednost 322,7 miliona KM. Iz Turske je uvezeno robe u vrijednosti 1,5 milijardi KM, što je povećanje od 380,6 miliona KM ili 34 posto. Deficit sa Turskom iznosi 1,2 milijard KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 21 posto.
Ostvaren je ukupan obim razmjene i sa Kinom u ukupnoj vrijednosti od 938,9 miliona KM, i povećan je za 320,7 miliona KM ili 52 posto. U Kinu je izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 38,2 miliona KM, što je povećanje od 1,7 miliona KM ili 5 posto . Iz Kine je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 900,6 miliona KM, što je povećanje od 318,9 KM ili 54 posto.Deficit iznosi 862 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom 4 posto.
– Prema ovim pokazateljima, naša privreda je konkurentna i može da proizvodi i izvozi robe na zahtjevna evropska tržišta – zaključio je Marinković.
Egrlić je potcrtao da je izvoz iz metalskog i elektrosektora u 2022.godini iznosio rekornih gotovo 7,5 milijardi KM. On je ustvrdio da je to zapravo temelj ekonomije BiH i temelj izvoza i da učestvuje sa 40 posto u ukupnom izvozu.
Izazovi u ekonomiji
Vuković je, ovom prilikom, upozorio na izazove koji očekuju ekonomiju BiH, te je apostrofirao poseban izazov, a to je nedostatak radne snage u BiH. To postaje globalni problem, jer se nedostatak radne snage počeo osjećati i u BiH.
– Investicijski potencijal u BiH opada, jer investitori koji žele doći u BiH, ali i domaći investitori koji žele proširiti proizvodne kapacitete, trpe zbog nedostatka radne snage – rekao je Vuković.
Jedino rješenje, po njegovom mišljenju, je obrazovni sistem, odnosno, da obrazovanje u BiH prati potrebu realnog sektora, a oni su danas u velikom disbalansu.
Danas je održan i stručni panel sa bh.privrednicima o temi “Šanse i izazovi izvoza”, a učesnicima događaja su se obratili i privremeni otpravnik poslova u Ambasadi Republike Hrvatske u BiH Mladen Glavina i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.
