Uspon generativne umjetne inteligencije (AI) dugo je bio kritikovan zbog potencijalnog utjecaja na tržište rada, jer postoji opasnost da će njen uspon dovesti do gubitka radnih mjesta.
Nedavni izvještaj Goldman Sacha pokazao je da je 300 miliona poslova u SAD-u i Evropi ugroženo i da bi ta radna mjesta mogli “zauzeti” kompjuteri.
Međutim, istraživanje je pokazalo i to da utjecaj na radna mjesta nije nimalo jednak te je najveći udar na poslovima koje obavljaju žene.
Razlog tome je što je u najvećem broju slučajeva riječ o kognitivnim poslovima, pa stoga uprkos tome što je veći udio muškaraca u radnoj snazi, generativna umjetna inteligencija riziku od gubitka posla najviše izlaže žene.
Čak je 79 posto žena zaposleno u branšama koje su podložne utjecajima umjetne inteligencije i automatizacije. Istraživanje pokazuje da je da su, primjera radi, na udaru poslovi vezani za administrativnu podršku, a koja uglavnom popunjavaju žene.
Druge industrije u kojima poslove uglavnom zauzimaju žene za koje se očekuje da će biti pogođene usvajanjem AI uključuju zdravstvenu zaštitu (76 posto), obrazovanje (73 posto) i društvene i socijalne usluge (67 posto).
Ipak, iako generativna AI ima potencijal da potisne ili djelimično automatizuje različite poslove, ona također nudi ogromne mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta.
Stručnjaci smatraju da AI ima potencijal da poveća produktivnost i omogući otvaranje novih radnih mjesta. Kao primjer se navodi sektor zdravstvene zaštite, gdje bi umjetna inteligencija mogla odgovarati na pitanja pacijentima ili pomoći u davanju savjeta zdravstvenim radnicima.
