Mediacentar Sarajevo predstavio je publikaciju Regulacija štetnog sadržaja na internetu u Bosni i Hercegovini: Između slobode izražavanja i štete po demokratiju. Poručeno je da je količina štetnog online sadržaja u našoj zemlji zabrinjavajuća. Stoga su ponuđena moguća rješenja, a podršku su pružili UNESCO i Evropska unija.
Trend zloupotrebljavanja interneta u Bosni i Hercegovini se ne zaustavlja. Govor mržnje, negiranje ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca, etnonacionalno medijsko izvještavanje, dezinformacije i kampanje diskreditacije pojedinaca najštetniji su sadržaji u našoj zemlji i zahtijevaju adekvatnije procesuiranje.
“Entiteski zakoni mogu se koristiti za sankcionisanje lažnih vijesti, ali ne daju definiciju šta su to lažne vijesti i onda mogu da se zloupotrijebe na način da se sankcionišu neistomišljenici i slično. Gledali smo kako Izborni zakon zabranjuje govor mržnje političkih kandidata – tu definicija nije dovoljna precizna i onda se opet može koristi za sputavanje slobodnog političkog govora”, navodi Anida Sokol, istraživačica u Mediacentru.
Svi ti nedostaci utječu i na demokratske procese u BiH. Stoga su autori studije, vodeći računa o osjetljivoj političkoj situaciji u zemlji, problematičnom ratnom naslijeđu i prisustvu razdorne etnonacionalističke retorike, ponudili rješenja. No, ističu, ne postoji jedan akter koji bi sve probleme riješio. Potrebno je udružiti snage nadležnih institucija, regulatora, medija i civilnog društva.
“Postoji nekoliko koraka koje BiH odmah može poduzeti. U tom smislu, kao prvo, uskladiti svoje zakone i regulativu u vezi s govorom mržnje s međunarodnim standardima i, nadalje, uvesti kao krivično djelo – djelo širenja rasizma i ksenofobije, dakle, mržnje putem interneta”, ističe Jurgis Vilcinskas, v. d. zamjenika šefa Delegacije EU-a u BiH.
Šef Ureda UNESCO-a BiH Siniša Šešum najavljuje: “Trebamo da kreiramo dvije kolacije – jedna koja će biti protiv govora mržnje, druga će biti za kreiranje sadržaja na društvenim mrežama. 24. maja očekujemo potpis sporazuma koji će biti potpisan između više gradonačelnika i načelnika općina i gradova u BiH”.
Pred našom zemljom je, čini se, mnogo posla. Rad na povećanju otpornosti društva na štetne sadržaje putem razvijanja medijske pismenosti i, na kraju, uvođenje zakona u skladu s međunarodnim standardima, kao što je zakon o digitalnim uslugama, zasigurno bi promijenili bh. realnost. No, autori studije ističu da je prevashodno potrebno djelovati preventivno i jačati edukaciju svih građana.
Izvor/slika: federalna.ba
