Cijene nafte su porasle na globalnim tržištima i treću sedmicu zaredom zbog poremećaja u opskrbi i slabljenja dolara. Na londonskom tržištu cijena barela je porasla za 1.8 posto na 79.87 dolara, dok je na američkom tržištu cijena barela poskupila za 2.1 posto, odnosno na 75.42 dolara.
Povećanje cijena uglavnom je rezultat poremećaja u ponudi. U Libiji su zatvorena neka naftna polja zbog političkih demonstracija, dok je Shell obustavio utovar nigerijske sirove nafte zbog mogućeg oštećenja na terminalu. Procjenjuje se da je opskrba smanjena za otprilike 370.000 barela dnevno iz Libije i 225.000 barela dnevno iz Nigerije.
Također, ruski izvoz nafte se značajno smanjio, a ako taj trend potraje i iduće sedmice, cijene će vjerojatno opet porasti. Analitičari Commerzbanka navode da Moskva planira službeno smanjiti izvoz nafte za 500.000 barela dnevno u augustu.
Pad vrijednosti dolara također je utjecao na cijene nafte jer je dolar oslabio prema drugim valutama, dosegnuvši najniži nivo u 15 mjeseci. To čini naftu jeftinijom za kupce u drugim valutama, što potiče povećanje potražnje za naftom.
Trgovce također zabrinjava usporavanje rasta zapadnih ekonomija zbog visoke inflacije i podizanja kamatnih stopa koju sprovode centralne banke. Oporavak kineske privrede, najvećeg svjetskog uvoznika nafte, nije toliko brz kao što se očekivalo nakon ukidanja restriktivnih covid-mjera.
Uprkos rastu cijena nafte tri sedmice zaredom, cijene su još uvijek niže nego na početku godine, za otprilike 6 posto. Međunarodna agencija za energiju (IEA) i Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) predviđaju jačanje potražnje u drugoj polovini godine, posebno u Kini.
