Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, nova 1445. hidžretska godina nastupa danas s akšam-namazom.
Hidžra je jedan od najvažnijih događaja u hostoriji islama i označava prekretnicu u formiranju zajednice muslimana koja se temelji na požrtvovanosti, bratskoj ljubavi i solidarnosti.
Seoba Poslanika
U historijskom smislu, kako pojašnjavaju iz Rijaseta IZ u BiH, Hidžra označava seobu Muhammeda, a.s., i prvih muslimana iz Mekke u Medinu, koja se dogodila 622. godine po Isau, a.s.
Medina je garantovala muslimanima jednu vrstu povoljne psihološke i društvene atmosfere koja im je omogućila da nadvladaju do tada preovlađujuću tribalnu i plemensku svijest i da izgrade zajednicu utemeljenu na principima tevhida.
Formirana je snažna duhovna zajednica muslimana koja nije bila vezana uobičajenim predrasudama rase, krvi i boje kože. Hidžra je bunt protiv potlačenosti i podsjetnik da nije dovoljno da se muslimani protiv obespravljenosti bore samo pomoću pobožnosti.
Spominje se na više od 30 mjesta
Zbog izuzetne važnosti ovog događaja, za vrijeme halife Omera, r. a., Hidžra je uzeta kao početak računanja muslimanskog kalendara, koji je u osnovi lunarni i njegova godina kraća je za 10 dana od solarnog kalendara.
Islamski kalendar ima dvanaest mjeseci s 29 ili 30 dana. Hidžra se spominje na više od trideset mjesta u Kur’anu, a također veliki broj hadisa Božijeg Poslanika, a.s, odnosi se, kako na sami događaj, tako i na poruke koju su proistekle iz Hidžre.
U hadisu se navodi: ”Najbolja hidžra je da napustiš i zaobiđeš ono što mrzi i prezire tvoj Gospodar…”
Hidžra je bijeg savjesti i srca od lažnih božanstava, otuđenja svake vrste, od zla i grijeha. Udaljavanje od idola vremena (moći, novca, pokazivanja itd.), napuštanje laži i neetičnog načina života, samooslobađanje od svih privida slobode paradoksalno nametnutih našim navikama kroz iskustvo raskida s njima – to su duhovni zahtjevi Hidžre.
