Ovogodišnja Svjetska nedjelja svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji (WAAW), koja se u svijetu obilježava od 18. do 24. novembra, nosi naziv “Budi i ti dio promjene!”, čime se građani pozivaju na odgovornu upotrebu, a time i njihov lični doprinos u borbi protiv AMR-e.
Antimikrobna rezistencija (AMR) je hitna globalna zdravstvena i socioekonomska kriza, istakla je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Ona ima značajan uticaj na zdravlje ljudi i životinja, proizvodnju hrane i životnu sredinu. Patogeni otporni na lijekove predstavljaju prijetnju svima, svuda. Ipak, mnogo više se može učiniti na podizanju svijesti javnosti i svih zainteresovanih strana, navodi SZO.
Antibiotici i antimikrobni lijekovi postaju nedjelotvorni jer zbog prevelike i pogrešne upotrebe bakterije razvijaju otpornost na njih. Na primjer, oko 90 odsto antibiotika se koristi van bolnica, s tim da se oko 75 odsto njih upotrebljava za infekcije disajnih puteva, koje su najčešće uzrokovane virusima pa davanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju, već podstiče razvoj mutiranih oblika otpornih na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okolinu – te se bakterije svakodnevno razmjenjuju među ljudima, a u određenom trenutku mogu uzrokovati infekciju. Drugim riječima, antibiotici ne bi smjeli da se koriste za virusne infekcije, kod kojih nisu djelotvorni, već isključivo za bakterijske infekcije.
Prema novom izvještaju SZO, objavljenom početkom oktobra, imunizacijom protiv 23 patogena mogao bi se smanjiti broj potrebnih antibiotika za 22 odsto ili 2,5 milijardi definisanih dnevnih doza na globalnom nivou svake godine, čime se podržavaju globalna nastojanja u borbi protiv AMR-e. Imunizacija je tako jedan od ključnih načina prevencije infekcija.
Očuvanje djelotvornosti antimikrobnih lijekova od velike je važnosti i za stabilnost zdravstvenog sistema, jer antimikrobna rezistencija ima ozbiljne posljedice na ishode lečenja infekcija i na finansijski aspekt zdravstvenog sistema. Zato je sprečavanje antimikrobne rezistencije odgovornost čitavog društva. To se postiže, poručili su stručnjaci, prevencijom, u koju spadaju: odgovorno ponašanje, higijena, edukacija, imunizacija protiv zaraznih bolesti, pogotovo odgovorno prepisivanje i korišćenje antimikrobnih lijekova te upravljanje antimikrobnom rezistencijom, prenosi Tanjug.
Takođe, ove godine je SZO revidirala popis prioritetnih bakterijskih patogena, važan alat u borbi protiv AMR-e, koji uključuje 15 porodica patogena otpornih na antibiotike grupisanih u kritične, visoke i srednje kategorije prioriteta za istraživanje i razvoj, kao i mjere javnog zdravlja. Podsjetimo, prije dvije godine je rastućem izazovu otpornosti mikroorganizama na lijekove dodat i prvi popis gljivičnih patogena koji predstavljaju najveću pretnju ljudskom zdravlju, budući da su neki sojevi sve otporniji na lijekove i sve rašireniji.
U ovu “borbu” uključila se i Generalna skupština Ujedinjenih Nacija donošenjem deklaracije koja uključuje i smanjenje globalnih smrtnih slučajeva povezanih sa antimikrobnom rezistencijom za 10 odsto do 2030. godine.
Pojava i širenje patogena otpornih na antimikrobne lijekove, u koje spadaju antibiotici, antimikotici, antiparazitici i antivirusni lijekovi, ozbiljna su prijetnja u sprečavanju i liječenju uobičajenih infekcija i obavljanju rutinskih medicinskih postupaka čije je uspješne ishode upravo i omogućila ova vrsta lijekova. Samo u Evropi svaka peta bakterijska infekcija otporna je na antibiotike, dok u nekim državama članicama ta brojka iznosi čak 40 procenata, kaže se u deklaraciji koju je objavila Evropska komisija.
Tako se antimikrobna rezistencija (AMR) sve više prepoznaje kao jedan od gorućih javnozdravstvenih izazova i odgovorna je za oko 1,3 miliona smrtnih slučajeva u svijetu svake godine, uključujući 35.000 na evropskom ekonomskom području – gotovo 100 ljudi dnevno. Ako se ovom izazovu ne pristupi odmah na pravi način, ovaj broj bi mogao da dostigne zabrinjavajućih 390.000 smrtnih slučajeva godišnje u regionu Evrope do 2050. Podjednako su alarmantne i ekonomske posljedice, budući da AMR košta EU/EEA više od 11 milijardi evra godišnje, a procjenjuje se da će zdravstvene sisteme na globalnom nivou do 2050. koštati još dodatnih milijardu američkih dolara godišnje.
Iz tog razloga je Evropska komisija krajem septembra ove godine pozdravila Političku deklaraciju UN o jačanju djelovanja protiv antimikrobne rezistencije (AMR). Deklaraciju su podržale zemlje članice UN, uključujući i članice EU, i na taj se način obavezale na konkretne postupke za rješavanje AMR-e pristupom “Jedno zdravlje”, među kojima su smanjenje globalnih smrtnih slučajeva povezanih sa AMR-om za 10 odsto do 2030, smanjenje upotrebe antibiotika u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, kao i poziv na hitnu akciju i pojačane podsticaje za istraživanje i razvoj.
S druge strane, uprkos ozbiljnosti ove prijetnje, zasad nema značajnijeg pomaka kad su u pitanju inovacije u razvoju novih antimikrobnih lijekova. Danas se zna da je vrlo malo novih antibiotika u fazi pretkliničkog i kliničkog ispitivanja i da je potrebno usmjeriti se na očuvanje postojećih. Zbog toga i Evropsko tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize HERA proaktivno unapređuje istraživanje i razvoj i osigurava dostupnost vitalnih medicinskih protivmjera. HERA je, na primjer, putem programa “EU4Health” finansirala niz inicijativa usmjerenih na ubrzavanje inovacija za AMR proizvode u naprednim fazama razvoja.
Pored toga što podstiče inovacije, HERA je posvećena i povećanju pristupa novorazvijenim antibioticima.
Takođe, ozbiljnost antimikrobne rezistencije po zdravlje stanovništva prepoznala je i sama Evropska komisija, koja je borbu protiv ove globalne prijetnje uključila i u svoju najveću reformu zakonodavstva EU o lijekovima u posljednjih 20 godina. Komisija se, pritom, zalaže za smanjenje upotrebe antibiotika i državama članicama preporučuje utvrđivanje odgovarajućih nacionalnih ciljeva – smanjenje potrošnje antibiotika u EU za 20 odsto do 2030. i definisanje ciljeva na nacionalnom nivou.
Prema istraživanju Eurobarometra o antimikrobnoj rezistenciji iz 2022, znanje o antibioticima u EU još nije na zadovoljavajućem nivou. Pritom, samo polovina ispitanika zna da antibiotici nisu djelotvorni protiv virusa, gotovo svaki deseti građanin EU uzima antibiotike bez recepta, a i dalje postoje i velike razlike u informisanosti građana među državama članicama. Ovi rezultati ukazuju na potrebu za sprovođenjem dodatnih i kontinuiranih aktivnosti u cilju edukacije i informisanja o antimikrobnoj rezistenciji i važnosti odgovorne upotrebe antimikrobnih lijekova kako bi se svijest i ponašanje građana dugoročno promijenili.
O važnosti takvih aktivnosti govori i podatak da je edukacija građana u Francuskoj u petogodišnjoj javnoj kampanji rezultirala smanjenjem vanbolničke potrošnje antibiotika za 25 odsto u toj zemlji.
